Komunidade Uma Ka’in 1717 Simu Sexta Bázika, Família Balun La Simu Kompletu

Imajen Komunidade Aldeia Lima (5), Iha Suku Kaikoli, Postu Administrativu, Vera-cruz simu sexta bazika, iha fatin sede suku kaikoli (27/01/2023).

SAPNewsTL, Dili : Komunidade Aldeia Lima (5), Iha Suku Kaikoli, Postu Administrativu, Vera-cruz, Munisipiu Dili, Uma Kain Hamutuk 1717 simu ona sesta báziku.

Tuir Xefe Suku Kaikoli Hipolito Marques Sarmento, hatete komunidade iha suku kaikoli ohin simu kompletu ona sesta bázika aldeia rua foin mak simu razaun tanba buka karau mak susar.

“Sexta Bázika ne’e aldeia tolu 3 mak simu liu ona agora ohin ita simu fali aldeia rua hanesan aldeia 01 centru Unidade,ho aldeia 04 foho rai bo’ot, komesa simu ona ho razaun tanba karau mak buka susar, Ai-han sira kompletu, ohin karau hamutuk neen (6) mak oho ona se wainhira karau mak fahe la to’o ai-han sira ne’e fahe uluk ba komunidade sira depois mak ba hola fali karau lori mai oho fali ba ita nia komunidade sira ne’ebe seidauk simu naan karau ne’e” .Dehan Xefe Suku Kaikoli Hipolito Marques Sarmento ba jornalista iha fatin sede suku kaikoli (27/01/2023).

Nia dehan Suku kaikoli komunidade sira simu sasan la iha problema tanba buat hotu la’o ho di’ak, iha ne’e so ohin aldeia 01 mak iha konfunsaun uituan tanba naran sira la bolu tuir Alfabetu

” Ha’u dehan ba komunidade sira katak imi tenke rona xefe aldeia no delegadu ho delegada sira,tanba sira foti dadus sira ne’e hosi kraik mak sa’e ba iha leten entaun bazeia ba lista ne’ebe komunidade sira hatama uluk ne’e, se mak hatama ikus nia naran sei iha ikus, Ficha Familia hamutuk 1.717 ne’e ba iha ema ne’ebe hari ona uma kain tola populasaun suku kaikoli 5070 ital besik atu tama ba (6.000) seis mil”. Nia dehan

Xefe suku hatutan, sasan sesta Bázika sira ne’e sosa iha rai laran de’it, tanba ita nia governu hakarak hanorin ita nia komunidade sira tenke halo to’os no natar.

” Ita nia governu haruka komapania sira tenke ba sosa produtu lokál hamutuk Item sanulu resin sia (19) ne’e ita nia kompania mak lori mai aumesmu tempu na’an karaun oho iha fatin atu nune’e ita nia komunidade hare katak na’an ne’e los duni, Se wainhira atem 19 ne’e mak komunidade sira hare mak menus ida ne’e Kompañia tenke responde kedas tanba saida ne’e menus, maibe buat hotu komunidade sira simu tuir atem 19 ne’ebe iha ona”.nia hatete

Imajen Intervista Xefe Suku Kaikoli Hipolito Marques Sarmento, iha fatin sede suku kaikoli (27/01/2023).

Nia Informa Item sira mak hanesan, Fos Mutin 5 Kg, Talas ½ Kg, Fehuk Midar 1 Kg, Batar Dulas 1 Kg, Ika Maran ½ Kg, Na’an Karau Isin, Na’an Ruin, Aten no Toailla, 800 Gram 1,20, Koto 1 Kg, Lakeru Mutin 4 Pcs, Repolhu 1Set, Hudi Sasuit 1, Café ½ Kg, Masimidar 1Kg, Mantolu 6 pcs, Mina 1 Liter, Sabonete 3 pcs, Rinso U’ut 1 Kg, Rinso Liquido 900 ML, Formungo 1 Kg, Masin 3 Pcs.

Iha fatin  hanesan komunidade Hermegilda da Silva agradese ba governu tanba fo apoiu ona sesta bazika ba dala rua, maibe iha parte ida sira ladun kontente ho sasan ne’ebé simu tanba la to’o ema ida $50 ne’e.

” Ha’u sente ladun kontente tanba sasan ne’ebé ami simu hosi kompania ne’ebe manan tender ida ne’e, ita nia governu dehan ema ida hetan $ 50 dolar, maibe realidade ne’ebe ami simu sasan sira ne’e ami sente la to’o 50 dolar ne’e karik ami simu sasan sira ne’e bazeia ba item sanulu resin sia 19 ne’ebe mak sira fo hatene mai ami hanesan Fos Mutin,Talas, Fehuk Midar, Batar Dulas, Ika Maran, Na’an Karau Isin, Na’an Ruin, Aten no Toailla, Koto, Lakeru Mutin, Repolhu, Hudi Sasuit, Café, Masimidar, Mantolu, Mina, Sabonete, Rinso U’ut, Rinso, Formungo, Masin, sasan sira ami sente katak ema ida 50 dolar ne’e la to’o tuir ami nia hare”.Nia kestiona

Nia dehan razaun ne’ebe sira la simu hosi kompaña ou governu, ho Xefe suku mak sira iha ema nain 9 husi uma kain ida, maibe simu de’it nain ne’en 6 nia depois tolu ne’e ba ne’ebé.

“Ami iha nain 9 ne’e mak hanesan ha’u nian oan nain 7 depois hamutuk tan ha’u ho ha’u nia laen ne’e nain 9 maibe sasan sesta Bázika ne’ebe ami simu de’it nain 6 no sira nain 3 nia ne’ebe no mos ami ladun hatene los, razaun tanba saida mos sira la dehan, ami husu ba governu ou ONG sira ne’ebe iha responsabilidade bele halo took observasaun ba kompania sira ne’ebé manan-tender Kona-ba sesta Bázika ho razaun saida mak sira hamenus tiha ema balu ne’e”.nia hakotu

Jornalista : Antonio Tilman

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )