PDHJ Konsidera Reforma Membru PNTL Ne’e Inkonstitusional

PDHJ Konsidera Reforma Membru PNTL Ne’e Inkonstitusional

SAPNewsTL, DILI- Provedoria dos Direitus Humanus e Justica (PDHJ sigla portugés) Virgilio Guterres hala’o sorumutuk ho Prezidente Tribunal Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos, hodi hato’o pedidu fiskalizasaun abstrata konstitusionálidade ba artigu 128 Dekretu-Lei numeru 69/2022, loron 28 fulan Setembru kona-ba (Estatutu profisional pesoais ho funsaun polisial iha instituisaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL).

“Ohin hanesan Provedor, mai hasoru malu ho Presidente da Tribunal Rekursu hanesan vizita kortejia no hatama pedidu fiskalijasaun abstrata, Konstitualidade lei estatutu polisia ninian.Ne’ebe tuir entendimentu provedor nian Kontra konstituisaun artigo 24.” Dehan provedor Direitu Umanus no justisa(PDHJ),Virgilho da silva Guterres”Lamukan”, ba Jornalista sira iha Tribunal rekursu caicoli,Segunda-feira(17/07/2023)

PDHJ uza nia kompetensia tuir konstituisaun artigu 150 no 151. Husu ba tribunal rekursu atu deklara konstitusionalidade dekretu lei ne’ebe mak koalia kona-ba estatutu polisia nian.


Bazeia ba artigu 128 ratifika ona iha dekretu lei númeru 69/2022 fulan setembru estabelese rekejitu ba ofisial Polisia Nasional de Timor leste (PNTL) bainhira tama ona ba idade reforma.

Dirigente PDHJ ne’e salienta , Impedimentu ou hapara ema husi servisu ne’e kompetensia Parlamentu ninian. Governu bele halo maibe lei ne’e tenke hetan autorizasaun tuir integrimentu provedor nian katak dekretu lei ne’ebe durante komandu uza hodi halo reformadu, lei ne’e la hetan autorizasaun husi Parlamentu.


“Komandu Polísia halo prosessu reforma ba polisia sira, ne’ebe mak ita akompanha iha tempu hirak liu ba katak mosu diferensia opiniaun iha polisia nia laran. Ita hatene katak ofisial polisia atus ida resin ne’ebe mak tenke para sira nia servisu, Tanba ne’e mak ami provedor nia hanoin atu husu ba tribunal rekursu halo fiskaliza, ba artigu 24 koalia kona-ba liberdade servisu no buka servisu”.

Virgílio akresenta, Governu bele halo lei ne’ebe koalia kona-ba asuntu ne’e maibe tenke hetan autorizasaun husi Parlamentu

“PDHJ analiza prosesu ne’ebé mak ami nia juridiku hare’e no elabora ba pedidu ne’e katak estatutu ne’ebe mak iha lei numero 69/2022 ne’e viola lei artigu 24 constituisaun RDTL, ne’ebe koalia kona-ba ba direitu liberdade ba trabalhador ne’e direitu fundamental ida ne’ebé mak konstituisaun RDTL konsagra ona iha artigu 50″.

“Bainhira instituisaun públiku ida atu hapara ka limita pessoal liberdade ba trabalhador sira tenki, hetan kompetensia husi parlamentu laos governu nian. Governu bele halo lei ne’ebe koalia kona-ba asuntu ne’e maibe tenke hetan autorizasaun husi Parlamentu”.

Lider PDHJ ne’e, sublinha Provedor haree katak lei Ko’alia kona-ba estatutu polisia ninian laos lei ne’ebe mak hetan autorizasaun husi parlamentu tanba ne’e organikamente inkonstituional

Entretantu, antes ne’e Guvernu liu husi Komandu Polísia Nasional Timor Leste hapara ona ka reforma ona Polísia hamutuk 158 ba Vida Sivil, Maske seidauk kria kondisaun ruma ba Polísia Reformadu hirak ne’e

Jornalista : Marcela Mery da Costa

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )