Korupsaun Hahú Husi Família Daet Ba Sosiedade, korupsaun Trava Progressu Desenvolvimentu Nasionál

Korupsaun Hahú Husi Família Daet Ba Sosiedade, korupsaun Trava Progressu Desenvolvimentu Nasionál

Sapnewstl. (Dili, 01 Abril 2022) : Ezistensia korupsaun influensia husi buat haat mak Oportunidade, Nesesidade, Kanten no Sistema de kontrole ne’ebe fraku. Korupsaun ne’e bainhira ema ida la hala’o ninia knaar tuir tempu, fatin no responsabilidade ne’ebe atribui ba nia hodi halo fali buat seluk, ka aproveita fasilidades publiku hanesan uma, karreta, motorizadas, eletridades, falsifikasaun dokumentus, no simu osan ka hetan lukru ba nia an sein sakrifisiu, dedikasaun no prestasaun servisu.

Iha artigu badak ida ne’e hakerek nain hakarak haklaken ba ita boot sira kona ba natureza korupsaun ne’ebe mosu iha ita nia rain. Definisaun korupsaun tuir nia natureza maka hahalok ema ka grupu ne’ebe la tuir logika, la reflekta ba interese komun, la tuir konsensu no regra normais no hahalok negativu sira ne’ebe estraga eh halakon fali direitu ema seluk nian. Tipu husi korupsaun tuir hahalok, kondisaun no atetude ema nian.

Ezistensia korupsaun influensia husi buat haat mak Oportunidade, Nesesidade, Kanten no Sistema de kontrole ne’ebe fraku. Korupsaun ne’e bainhira ema ida la hala’o ninia knaar tuir tempu, fatin no responsabilidade ne’ebe atribui ba nia hodi halo fali buat seluk, ka aproveita fasilidades publiku hanesan uma, karreta, motorizadas, eletridades, falsifikasaun dokumentus, no simu osan ka halo subornu ba desizaun politika hodi hetan lukru ba nia an sein sakrifisiu, dedikasaun no prestasaun servisu.

Hakerek nain mos haree katak kauza oioin hahu husi familia, sosiedade no nasaun. Iha familia laran bainhira aman inan ida hadomi liu nia oan feto eh mane ida hodi fo beibeik osan, fatin no tempu ba oan refere hatoman ka ábitu ona ho moris fasil, kontenti no aproveita deit inan aman nia diak, lakohi ariska an iha terus, susar no esforsu an hodi luta maibe kuda nafatin mentalidade koruptu iha ita nia pensamentu.

Iha mundu Osidental hanesan Europa, Amérika no Áfrika oan sira ne’ebe idade tinan sanulu resin-hitu (17) ba leten ona tenke foti ona responsabilidade inan aman nian balu hodi hamenus dependénsia ba inan aman maibe realidade iha ita nia rain oin seluk, foinsa’e barak moris depende ba inan aman maske sira nia idade liu ona tinan 17, piur liu osan idosus fo fali ba oan mane no feto ne’ebe iha idade produtivu hodi goza iha sira nia vida.

Eis Ministru Agrikultura no Pescas Enjeñeiru Mariano Assanami Sabinu hateten buat ida wainhira sai orador iha Alola Foundation ho tema Valor Ukun Rasik An no Joven Agente ba kontrolu no Transformasaun social, nia temi liafuan ida nune’e “ wainhira ita kuda ai oan ida, ai oan ne’e moris mai iha rai ne’ebe la bokur no menus bee, nia raiz ka abut mak buka bee  hodi moris rasik maka wainhira nia sai  boot ona mak laiha bee nia sei buka dalan hodi moris maibe ai oan ne’ebe ita kuda maka ita rega hela deit to’o boot maka wainhira laiha ona bee atu rega maka nia sei mate” .

iha sentidu husi  ida ne’e atu fo lembra ba ita foinsa’e presiza book an sai independente (mandiri) no hamihis dependensia ba inan aman, tan kleur eh lais sira be hahu malahuk ba dadaun ona ne’e sei husik ita no ita mak sei kontinua moris husi jerasaun ida ba jerasaun seluk tuir ritmu moris ne’e nian iha mundu rai-klaran.

Kultura gensi no mentalidade dependensia ne’ebe sei fo impaktu boot tebes ba joven sira iha idade millenial iha futuru tanba falta bukae eh experiensia hambrik mesak wainhira hasoru dejafiu oioin ne’ebe nia nunka enfrenta iha ninia idade joven nian. Wainhira sira ba kaer ukun eh bandu iha organizasaun, instituisaun ka guvernu tanba sira laiha kbiit moris rasik (rezilénsia), buka osan, maneja osan no tempu ho didiak, maka nia sei monu, falla no lakon konfiansa perante iha organizasaun ka instituisaun sira guvernu nian mak nia lidera bá iha loron ida.

Iha ita nia rain joven barak hakarak servisu moos ho salariu ka osan boot, servisu iha mahon no kamaan maibe haluha tiha katak dalan ba moris dignu, ksolok no indepedente sempre liu husi foer, servisu  badinas eh makaas  no leba todan iha kabaas.

Naturalmente, Iha ita nia kostume ka tradisaun iha lia- mate no lia-moris, umane sira uza serimonia ritual ne’e hanesan instrumentu no oportunidade hodi obriga mane foun sira lori karau, fahi, bibi, osan no sasan sira. Maluk sira, ita nia kultura ne’e rasik haburas ona karater korupsaun.

Iha adisaun ne’e, wainhira foinsa’e eh estudante sira halimar Facebook, WhatsApp, Instagram,you tobe, google no seluk tan hodi la fo balansu oras estuda, halo traballu eskola nian, diskuzaun no aprende ba malu no ajuda inan aman sira, hodi aprende barak liu ba buat ne’ebe la nesesariu no importante. hahalok ida ne’e mos hola parte iha Dinamika korupsaun de tempu.

Iha nivel korupsaun komunidade nia kultura festeza, hemu no lotaria, hirak ne’e hotu kontribui ba korupsaun tanba jovens barak lakohi buka servisu tuir jogus oioin hodi laiha tempu no la interese atu servisu no produz buat ne’ebe diak nu’udar ita obedese ba Saudosu Lucas da Costa Alias Rama Metan nia Lian Fuan katak “Joven Labele halo nia an hanesan ema okupadu ida maibe la produz buat ida, no nia hateten Nu’udar joven tenki haboot an iha vizaun boot nia laran. Iha sentidu ida ne’e hakerek nain hakarak fo fanun ba ita katak ita joven milenial sira tenki identiku ho palavra komitmentu, integridade, tranformativa no kritiku hodi defende no hari’i  sosiedade ida justu, Dame,  prosperu, moderna, civilizadu, nakloke, dignu, organizadu no laiha pratika korupsaun iha aspeitu saida deit.

Situasaun ida ne’e mos dala barak akontese iha nivel governasaun ne’ebe liga ho familia katak tentasaun ba ukun nain ida hodi halo korupsaun mai mos husi familia tanba hakarak ho estilu moris ida ne’ebe luxu hanesan ema seluk. Fen no oan hakarak uma diak, sa’e kareta luxu, kaer mobile folin karun, pasiar ba Dubai, han iha fatin karun, hemu tintu deit hodi obriga laen uza poder politika ho maneira oioin ba hetan lukru ruma husi  desizaun politika ne’ebe nia iha ba ninia gostu.

Korupsaun bele hamate Kresimentu ekonomia wainhira osan povu nian, ema ida ka grupu ida hatama ba ninia interese hodi hariku ninia an rasik, uza patrimoniu estadu ba ninia interese no servisu la ho efisiensia no efikasia bele implika evolusaun no progresu desenvolvimentu nasaun nian.

Ekonomia bele monu no hakdasak quandu korupsaun buras no ita falta ita nia investimentu ba setor privadu, setor koperativa no setor públiku tanba setor vital sira mak bele kria kampu de traballu, hadia kualidade moris, fo benefisiu ba sosio-ekonomia no lori prosperiedade ba povu.

Na verdade iha solusaun sira ne’ebe ita nia makaer ukun sira foti dala barak liu ne’e konsentra liu ba kurativu laos  prevenetivu signifika iha ona evidensia ka provas mak  lori sira ba julga eh  kastigu maibe ladauk fo solusaun sustentavel husi hun no abut liu husi edukasaun sustentavel.

Razaun husi pontu hirak mak hakerek nain deskreve iha leten tuir ha’u haree katak hahalok korupsaun ne’ebe mosu iha Timor Lorosa’e durante ne’e la’o iha siklu ida hahu husi edukasaun familiar, kultura sosiedade ida to’o mai iha nivel guvernu kait ho estilus moris luxu iha era modernu alias teknolójia global.

Nune’e atu resolve problema korupsaun iha ita nia nasaun, certamente ita presiza iha transformasaun radikal no muda mentalidade familia, komunidade, lisan ka kultura to’o nivel guvernu :

  • Edukasaun familia ne’ebe diak nu’u edukadu, hahu husi uma laran kuda iha sira nia kakutak, mentalidade attitude kriatividade no konseitu hanoin kritiku no edukativu.
  • Hatoman an ka abitu moris simples ho kosar-we’en rasik monu husi nia rentos, hadomi buat ne’ebe nia iha eh halo no tenta labele simu buat hotu ho gratuita.
  • Servisu makaas respeitu tempu hodi hamenuz dependensia, hadomi ambiente no kuda metin espiritu responsabilidade hodi labele soe foer arbiru no ba oan sira badinas buka servisu hodi hasa’e rendimentu familiar.

Timor oan  ida ohin loron liliu foinsa’e milenial barak mak gensi, lakon tempu ba fenomenu ne’ebe la kontribui ba nia  futuru no kontribui ba hahalok korupsaun. Infelizmente  Korupsaun ida ne’e ita sei labele prevene deit ho lei maibe presizamente transformasaun mentalidade nu’u solusaun sustentavel.

‘Ba O Timor, O Ami Rain, O Iha Fuan, La Lakon, Uainhira Ami Sei Dada Iis

Hakerek Nain : Sergio Delekuar

Jornalista : Luis Pailofo

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )