MS & UNFPA  Lansa Fatin Seguru Ba Vítima Violénsia  Iha Glenu

Imajem Ministeriu Saude (MS) hamutuk ho United Nations Population Fund (UNFPA) lansa Fatin Seguru ba vitima violensia bazeia ba jéneru (VBJ), Gleno, Ermera tersa(07/03/ 2023).

SAPNewsTL, Ermera: Ministeriu Saude (MS) hamutuk ho United Nations Population Fund (UNFPA)  lansa fatin seguru ba vitima violensia bazeia ba jéneru (VBJ)  iha Gleno, tanba durante ne’e vitima sira la hela hela iha fatin ne’ebe seguru no moris iha ambiente ne’ebe la hakmatek no nakonu ho tristeza

“Ohin ita prezensa iha ne’e, atu halo inaugurasaun ba fatin seguru, servisu saude munisipal Ermera nian liu husi MS  hamutuk ho UNFPA hodi hari’i fatin seguru ida ne’e ba Feto no labarik feto sira ne’ebe mak hasoru problema violensia bazeia ba jeneru tanba violensia ne’e la’os asuntu ida ne’ebe mak normal bainhira ita ko’alia deit ita la sente liafuan ne’e bele hakanek ema tanba ne’e bele mosu baku malu iha dalan no iha fatin hotu-hotu  tanba violensia sira ne’ebe mak mosu deit husi liafuan entaun, ita la bele dehan katak la iha violensia ida mak aktu ne’ebe normal, ita konsidera violensia aktu ne’ebe la  normal ita tenke kombate,”Dehan Ministra Saude Odete Belo ba jornalista sira iha fatin inagurasaun  Gleno, Ermera tersa(07/03/ 2023).

Imajem Ministra Saude Odete Maria Freitas Belo no Diretora Odete Viegas ku’a Fita ba Uma Seguru

Ministra ne’e hatutan,  fatin seguru ne’e hanesan fuan hakmatek la iha ema istoria malu,  ko’alia at malu no baku malu tanba ne’e la presija harii uma ne’e bainhira iha uma laran nakonu ho domin, tenke  treina  an atu sai ema ne’ebe mak kalma, hatene ko’alia ho lian mamar, nune’e bele diak hodi kombate  violasaun bazeia ba jéneru.

Iha fatin hanesan UNFPA’s Regional Director For Asia and the Pacific Bjorn Anderson sente kontente tanba sai sasin ba inagurasaun fatin seguru ba vitima violensia bazeia ba jéneru nian iha Gleno

“Ha’u Lori UNFPA nia naran atu sai sasin ba lansamentu fatin seguru ba sobrevinte no violensia bazeia ba jéneru iha sentru saude no komunidade Ermera, ha’u sente kontente tebes hodi hola parte iha lansamentu fatin seguru ne’ebe mak suporta husi seitor saude, abilidade atu prevene no responde vitima ba VBJ  tanba maneira atu profisionaliza, governu sira mak sai nain depois ami apoiu treinamentu atu fornese servisu ne’e ho diak ba pesoal saude sira tanba sustentabilidade importante tebes”, tenik Anderson

Nune’e Embaixador Uniaun Europeia Marc Fiedrich, katak, ida ne’e Insiativa Global la’os nasaun hotu-hotu hetan maibe Timor-Leste tanba iha situasaun susar hasoru VJB entaun iha problema ida ne’e atu apoiu, Tanba Ema hotu nia moris iha privadu la hatene saida mak mak akontese iha uma laran, iha eskola entaun fatin ne’e importante tebes hanesan fatin seguru ba feto sira ne’ebe hetan problema violensia bazeia ba jeneru bele mai

“Ita ohin hamutuk iha ne’e hodi lansa fatin seguru foun ida ne’e iha fasilidade saúde iha Gleno. Ida ne’e sei fornese apoiu nesesariu primeiru no servisu saúde esensial hodi asegura konfidensialidade no privasidade ba sobrevivente sira husi VBJ tanba ne’e hanesan parte husi ami nia Inisiativa Spotlight, orgullu hetan apoiu husi Uniaun Europeia iha kolaborasaun ho Nasoins Unidas”,Dehan nia

Nia hatutan, Ema balun hatete katak violénsia ne’e normál, kuaze susar atu evita, parte husi relasaun doméstika, katak ida ne’e parte husi tradisaun.

“Hanesan inagura fasilidade ida ne’e, ha’u espera katak bele tulun vitima sira husi violénsia hodi bele hetan fatin ne’ebé seguru no bele hetan tulun nomos apoiu ne’ebé bele permite sira hodi responde sira-nia situasaun ho diak liutan, hapara violénsia hasoru sira no proteje sira atu labele akontese tan fila-fali”,Nia esplika

Enkuatu Reprezentante Mediku servisu iha Saude Internamentu Glenu Oracio de Araujo Maia Informa,  sira tuir ona treinamentu konaba VJB nian ne’e kuaze mediku sira ne’ebe servisu iha saude munisipal hetan hotu, sira tuir formasaun ida ne’ebe mak fasilita husi UNFPA durante semana ida iha Dili ne’e atu halo preparasaun ba halo atendimentu iha fatin seguru materia importante ne’ebe mak sira hetan husi formasaun mak kona ba violensia bazeia ba jéneru no iha tipu haat hanesan violensia fiziku,  seksual,Psikolojika  Ekonómiku,

Nia akresenta,  iha Ermera kazu violensia barak maibe durante ba atendimentu la iha fasilidade tanba halo atendimentu enjeral deit ba publiku ho pasiente baibain, entaun dalaruma sobrevivente sira maske hetan hela  violensia maibe sira la esklarese tanba situasaun no fasilidade la iha , nune’e fasilidade iha fatin seguru ne’ebe inagura mak hanesan kuartu tolu, hariis fatin,  sofa no sala konselin iha mos kuartu ba sobrevivente ne’ebe mak sente la dun seguru fila ba uma iha ona kuartu ida ne’ebe mak kompletu ho kama, kulsaun  no armariu ba sobrevinte ne’ebe mak hetan kazu, bele halakon nia stres

Entretantu, Orsamentu ba hari’i fatin seguru ne’e hamutuk 31,107.58 USD  total area projetu 104.4m² projetu refere inisiu iha 17 de Dezembru 2021, finaliza iha 18 maiu 2022 no halo Ingaursaun ohin 07 marsu 2023, programa  apoiu finanseiru husi Uniaun Europeia no implementa liu husi UNFPA Timor-Leste programa ne’e no servisu hamutuk entre UNFPA ho servisu saude munisipal liu husi Ministeriu Saude, Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun no Sekretariu Estadu Igualdade no Inkluzaun tanba ne’e asuntu sosial

Jornalista : Ermelinda Soares

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )