PN Deskuti Kona-ba Dupla Tributária Entre Portugal ho Timor-Leste
SapNewsTL (DILI) – Governu liuhusi Minitériu Finansas (MS), Ministériu Negosiu Estranjeiru (MNEK) hamutuk ho komisaun B trata assuntu ba Seguransa Defeza no Negosiu Estranjeiru halo audensia hodi diskuti kona-ba konvensaun ne’e.
Asuntu ne’e hato’o husi vise ministru Finansas António Freitas, ho prezidente Komisaun B trata assuntu siguransa defeza no negósiu estranjeiru José Agustinho Sequeira Somocho ba jornalista sira hafoin remata audiénsia iha komisaun B parlamentu nasionál.
“Ohin konsultasaun ne’ebé ho komisaun B ita konsentra hare’e liu ba konvensaun dupla tributaria ho Portugal, iha akordu ne’e rasik selebra iha tinan 2011 depois liu tinan sanulu resin ida maka hare’e fila fali konvensaun ne’e husi parte Timor-Leste nian. Iha parte Portugál nian sira aprova kedas iha loron 8 fulan juñu 2012”, dehan Vise Ministru Finansas António Freitas ba jornalista sira iha Parlamento Nasional, Kuarta-Feira (29/06/2022).
Vise Ministru António Freitas hatutan objetivu Konvensaun ne’e atu antisipa pagamentu tributaria ne’ebé mak dupla, tanba ne’e nia husu ba parlamentu nasioál tempu badak ratifika konvensaun dupla tributária.
Governante ne’e haktuir, konvensaun ne’e hodi haree sidaudaun portugueza ne’ebé mak iha Timor ho sidaudaun Timorense ne’ebé mak sidadaun iha portugál, atu nune’e sidaudaun Portugal selu impostu iha Timor-Leste, sidadaun timorense selu impostu mós iha portugal.
“Ami agradese ba konsultasaun ne’e , no ami rona mós sujestaun balu liuhusi komisaun B, atu hare’e oinsá estende tan konvensaun ne’e ba nasaun sira ne’ebé mak besik ho ita, hanesan Indonezia, Australia no mós nasaun ne’ebé ita nia traballadór sira servisu hela”, dehan António.
Vise ministru António Freitas informa tan, planu VIII Governu Konstituisionál ne’ebé lidera husu Jenéral Taur Matan Ruak importante liu maka iha komitementu ho nasaun ne’ebé mak suporta ona Timor-Leste.
Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun B trata assuntu ba siguransa defeza negosiu estranjeiru Jose Agostinho Sequeira Somocho salienta, audensia konvensaun ida ne’e, hodi ko’alia kona-ba tributasaun entre país rua, Portugal ho Timor-Lese.
Somocho hatutan, problema fundamenta iha audensia ne’e mak tributasaun impostu sira ne’ebé mak dala ruma Timoroan servisu iha Portugal, Portugal servisu iha Timor-Leste, maibé probelma sira importante tebes ba Timor-Leste ho Portugal.
Somocho esplika, asina akordu ne’e sei la para iha Portugal de’it, maibé tempu badak sei konvense ho nasaun viziñu sira seluk hanesan Xina, Japaun Autralia no Singapura , sei halo akordu para halo movimentu ba nasaun sira ne’e hotu.
“Ba Timor-Leste ha’u ladun preokupa tanba ita sidauk halo movimentasaun boot , maibé sidadaun Portugál sira iha ne’e mak selu impostu dala rua, tanba ida ne’e maka governu portugueza depois asina tiha akordu ratifika tiha tau iha pratika”,
Enkuantu jornalista husu kona-ba dadus tributoriu maibé husi governu sidauk iha dadus, maibé governu promote katak sei tau sekretariu estadu ida hodi hare ba asuntu ida ne’e.Hakotu nia
Jornalista : Lidia Amaral