PNTL Kaer Autor Prátika Jogu Online Iha Likisa, PM Xanana Deklara “Zero Toleránsia”

Imajem : Autoridade Seguransa kaptura autor prátika atividade jogu online ilegal iha Tibar, 24/07/2026. Foto : SRP
Sapnews Pro, Likisa – Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liu hosi Diresaun Nasional Servisu Investigasaun Kriminal (DSIK), kaptura sidadaun estranjeiru nain-12 ne’ebé deskonfia envolve iha atividade krime scamming iha Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.
Operasaun DSIK ne’ebé hala’o iha loron 24 Jullu 2026, tuku 03:00 OTL, hafoin ekipa simu informasaun husi Servisu Informasaun Polisia kona-ba paraderu sidadaun sira ne’ebé alegadamente tenta atu halai husi fatin ne’ebé sira hela.
“Durante operasaun refere, ekipa DSIK konsege asegura sidadaun estranjeiru nain-12 no halo apreensaun ba evidénsia balun, hanesan dispositivu Starlink rua, telemóvel balun no karreta rua ne’ebé suspeitu uza ba hala’o atividade scamming”. Sita Página Ofisial Serviços Relações Públicas, Likisa,24/07/2026.
Hafoin detensaun, autoridade lori sidadaun estranjeiru sira ba edifísiu DSIK iha Kuartel Jeral PNTL, Caicoli, hodi hala’o prosesu identifikasaun no investigasaun inisial, tuir prosedimentu legal ne’ebé vigora iha Timor-Leste, suspeitu sira sei detein durante oras 72 antes aprezenta ba Ministériu Públiku atu kontinua prosesu legal.
Antes ne’e, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão deklara Timor-Leste laiha toleránsia ba jogu ilísitu online ne’ebé la’o iha rai-laran.
Governu simu ona relatóriu hosi Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian kona-bá krime sibernétiku iha Sudeste Aziátiku, ne’ebé mensiona Timor-Leste hanesan parte ida hosi dezafiu rejionál ne’e.
“𝐓𝐚𝐧𝐛𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐚𝐩𝐥𝐢𝐤𝐚 𝐭𝐨𝐥𝐞𝐫𝐚́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐳𝐞𝐫𝐨. 𝐀𝐦𝐢 𝐬𝐞𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐚 𝐡𝐚𝐤𝐛𝐢𝐢𝐭 𝐞𝐬𝐟𝐨𝐫𝐬𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚, 𝐧𝐨 𝐚𝐠𝐨𝐫𝐚 𝐚𝐦𝐢 𝐦𝐨́𝐬 𝐢𝐡𝐚 𝐤𝐨𝐨𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐡𝐨 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐤𝐨𝐧𝐚-𝐛𝐚́ 𝐚𝐬𝐮𝐧𝐭𝐮 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞’𝐞. 𝐃𝐚𝐮𝐝𝐚𝐮𝐧 𝐞𝐦𝐚 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐗𝐢𝐧𝐚 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐦𝐚𝐤 𝐭𝐚𝐦𝐚 𝐦𝐚𝐢, 𝐭𝐚𝐧𝐛𝐚 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐚𝐧𝐭𝐞𝐬 𝐢𝐡𝐚 𝐊𝐚𝐦𝐛𝐨𝐣𝐚 𝐚𝐠𝐨𝐫𝐚 𝐡𝐚𝐥𝐚𝐢 𝐦𝐚𝐢 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞,” PM Xanana hateten. Sita média PM
Governu sei mantein polítika toleránsia zero bá atividade ilegál sira ne’ebé bele estraga Timor-Leste nia naran di’ak iha nível internasionál.
“𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐥𝐚 𝐥𝐚𝐤𝐨𝐧 𝐨𝐬𝐚𝐧 𝐢𝐡𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐚́. 𝐌𝐚𝐢𝐛𝐞́ 𝐚𝐭𝐢𝐯𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐡𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐧𝐞’𝐞 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐞𝐬𝐭𝐫𝐚𝐠𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐢𝐦𝐚𝐣𝐞𝐧 𝐧𝐨 𝐫𝐞𝐩𝐮𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐢𝐡𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐢𝐧𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥. 𝐓𝐚𝐧𝐛𝐚 𝐧𝐞’𝐞, 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐬𝐞𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐚 𝐬𝐞𝐫𝐯𝐢𝐬𝐮 𝐡𝐚𝐦𝐮𝐭𝐮𝐤 𝐡𝐨 𝐩𝐚𝐫𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐧𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 𝐧𝐨 𝐢𝐧𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐤𝐨𝐦𝐛𝐚𝐭𝐞 𝐤𝐫𝐢𝐦𝐞 𝐬𝐢𝐛𝐞𝐫𝐧𝐞́𝐭𝐢𝐤𝐮 𝐡𝐨 𝐟𝐢𝐫𝐦𝐞,”PM Xanana sublina.
PM Xanana esplika, Governu hamutuk ho instituisaun relevante sira kontinua halo asaun hodi halakon scam call center sira ne’ebé agora daudaun sai preokupasaun bo’ot iha nasaun.
PM Xanana mós informa katak iha Reuniaun Konsellu Ministru, kuarta (22/07), Governu aprova proposta lei ida atu haruka bá Parlamentu Nasionál (PN), hodi husu autorizasaun legislativa bá Governu atu elabora no aprova dekretu-lei sira kona-bá prevensaun no kombate krime sibernétiku, tanba problema ida-ne’e agora afeta nasaun barak iha mundu.
Konsellu Ministru aprova ona projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, ne’ebé husu autorizasaun lejizlativa hosi Parlamentu Nasionál kona-bá krime no prosedimentu penál iha ámbitu siberseguransa no definisaun rejime jurídiku bá siberespasu nasionál.
Objetivu hosi esbosu lei ida-ne’e mak atu fó autorizasaun lejizlativa bá Governu hodi aprova pakote lejizlativu integradu ida kona-bá siberseguransa, ne’ebé inklui Estratéjia Nasionál Siberseguransa, rejime jurídiku bá seguransa siberespasu nasionál, rejime bá servisu dijitál sira, no mós enkuadramentu penál no prosesuál penál ne’ebé aplikavel bá krime sira ne’ebé komete iha ambiente dijitál, inklui regra sira ne’ebé relasiona ho rekolla prova eletrónika.
Autorizasaun lejizlativa ne’e permite Governu atu define tipu krime foun sira ne’ebé komete iha ambiente dijitál, estabelese mekanizmu prosesuál bá prevensaun, investigasaun, kombate no represaun krime informátika, regula rekolla no prezervasaun prova dijitál, define responsabilidade fornesedór servisu dijitál sira no mós mekanizmu notifikasaun, remosaun (halakon) ka blokeiu bá konteúdu ilísitu, hametin kooperasaun internasionál, kria rejime protesaun ida bá denunsiante sira, liuliu kona-bá seguransa bá labarik sira ne’ebé asesu online no mós estabelese arkitetura nasionál ida bá governasaun, monitorizasaun, resposta no koordenasaun iha asuntu sira siberseguransa nian.
Durante ne’e autoridade seguransa halo ona kapturasaun no desmantela ativida jogu online ne’ebe namkari iha kapital Dili, entre autor pratikante sira balun kumpri hela medida prizaun preventiva, apresentasaun periodika no iha faze investigasaun.


