Tais Representa Identidade, TL Sei Selebra Dahuluk Loron Nasional Tais

Imajen Komunikadu Imprensa Prezidente Komite patrimoniu kultural immaterial Timor-Leste Manuel Ximenes Smith hamutuk ho UNESCO no Soru na’in sira husi Munisipiu Sira

SAPNewsTL, DILI : Timor-Leste sei selebra loron nasional tais dahuluk iha loron 14 fulan dezembru 2022 tanba nu’udar patrimoniu kultural hetan ona rekoñesimentu internasionál husi The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) iha loron 14 fulan dezembru 2021.

Hafoin Tais hetan rekoñesimentu internasionál husi UNESCO iha loron 14 fulan dezembru 2021, ita nia Parlamentu Nasionál Timor-Leste hasai no aprova kedas Resolusaun Parlamento Nacional n.º 2 / 2022 de 26 de Janeiro institui o dia nacional do Tais e aprova recomendação ao governo para a proteção e preservação do TAIS hodi defini loron 14 Dezembru sai hanesan Loron Nasional ba Tais

“Bazeia ba rekomendasaun husi no. 8 husi Resolução do Parlamento Nacional n.º 2 2022 de 26 de Janeiro ne’ebé hatete katak “Apela ba Governu, komunidade sira, eskola sira no populasaun  atu organiza asaun promosaun ba Tais iha loron 14 Dezembru kada tinan hodi hasa’e koñesimentu, divulgasaun no uzu Tais nian iha territóriu Timor-Leste ho komunidade timoroan iha mundu tomak, dignifika bei-ala sira nia liman rohan “Tais” ne’ebé husik hela mai ita no valoriza esforsu soru-na’in sira nian ne’ebé kontinua prátika no hatutan matenek soru Tais nian ba foin-sae sira”, dehan Prezidente Komite patrimoniu kultural immaterial Timor-Leste Manuel Ximenes Smith ba jornalista sira liu konferensia imprensa iha CCD Merkadu Lama, Dili segunda (12/12)

Prezidente akresenta, komemorasaun ba loron nasional Tais ba dahuluk iha tinan ida ne’e organiza konjuntu husi Komité Nasionál Patrimóniu Kulturál Imateriál Timor-Leste (KOMNAS PKI TL) hamutuk ho Pro-Reitoria Asuntu Estudantil Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e, ho Tema “Ha’u nia Tais, ha’u nia Identidade”, lori Komuniade hadomi Tais.Tais mak hena tradisionál Timor-Leste nian ne’ebé konsideradu hanesan eransa kulturál husi bei-ala sira, no nia ezistensia transmitidu husi jerasaun ba jerasaun to’o ohin loron, ne’ebé iha nia valór kulturál no istóriku rasik ba povu Timor-Leste nia moris. Tais hanesan elementu ne’ebé importante no inerente iha serimonia tradisionál komunidade ida-idak nian iha Territóriu Nasionál.  Uzu Tais iha signifikadu ne’ebé kle’an no importante tebes ba timoroan sira nia vida, hahu husi moris to’o fali mate. Timoroan uja TAIS ba serimónia kulturál no prátika sosiál, hanesan lia-mate no lia-moris, barlake, feto-san no umane, simu bainaka no reprezenta mos identidade kulturál no grupu étniku.

Manuel Informa, selebrasaun ida ne’e involve soru nain sira husi munisipiu 14, grupu morador Sira, estudante universidade sira, komunidade no mos ho lina ministeriu sira

“Ita nia Selebrasaun dahuluk ba Loron Nasionál Tais iha tinan ida ne’e sei involve soru-na’in husi munisípiu 14, grupu morador sira, estudante universitáriu no komunidade iha Dili laran, ho atividade sira mak hanesan, feira Tais, aprezentasaun traje tradisionál, dansa no múzika tradisionál, poezia, semináriu, konversa kulturál, kompetisaun pintura no atividade artístika no karakter kulturál no komemorasaun loron nasional tais ne’e kompozisaun husi ita nia liña ministeriu sira hanesan Ministériu Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK)  liu husi Sekretariu Estadu Arte no Kultural, Sekretariu Estadu Igualdade no Inkluzaun(SEII),Ministériu Turizmu Komersiu no Industria(MTCI) no parseiru sira hotu”, tenik Manuel

Nia afirma, prosesu soru tais la fasil no sempre gasta tempu barak tanba presiza prepara no hoban kabas-rahun atu transforma sai koloridu uza materiá prima husi ai-horis naturál no hein to’o maran didi’ak mak foin bele soru no rejistrasaun UNESCO rekomenda katak Governu presiza halo monitorizasaun no hamenus kualker konsekuénsia ne’ebé  la espera mosu husi sobre-turizmu no sobre-komersializasaun no buka balansu entre funsaun ekonomia no sosiál no kultura kona-ba tais.

Soru Nain Manufahi Natalia Cesas

Iha fatin hanesan soru-nain husi Manufahi Natalia Cesas dehan,  nia sente orgullu bainhira husi nasional konvida sira iha rural bele tuir feira ne’e tanba sira hanesan ona membru industria nian ne’ebe ho oportunidade ida ne’e bele hetan promosaun ba merkadu

“Ha’u sente orgullu bainhira husi nasional konvida ami iha rural bele tuir selebrasaun dahuluk ba loron nasional tais ne’e tanba ami hanesan ona membru industria nian ne’ebe ho oportunidade ida ne’e bele hetan promosaun ba merkadu no hau husu governu presija tau atensaun tebes tais ne’e nia folin tanba ami produz mak nia folin la iha ne’e sira sente la hetan lukru no bele hamate ami nia vontande atu suru tais”, tenik Natalia

Nia hatutan, Manufahi  iha tais oin haat hanesan kastu mutin, Tais Metan, Tais Matak no Tais mean ho tais haat ne’e hatais ho nia sentidu la hanesan Tais Kastu mutin uza ba eventu sira,Tais Metan uza ba kulturak ka adat, Matak uza ba ritual sira no mean uza ba loron Eroi nasional.

Entretantu eventu komemorasaun loron nasional Tais ba dahuluk ne’e hala’o durante loron tolu nia laran husi loron 12 fulan dezembru to’o loron 14 fulan dezembru 2022 ne’ebe   gasta orsamentu  hamutuk 30,600 USD  nia kompozisaun husi Sekretariu Estadu Arte no Kultural liu husi Ministeriu Ensinu Superior Siensia no Kultura aloka  5,000 USD no husi MTKI APOIU 25, 600 USD.

Reportajen: Augusto dos Santos

 

 

 

 

 

 

 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )