Manetelu Konsidera Teknolojia Dijitál Maka Fatuk-Inan, Hari’i Nasaun Efisiente & Kompetitivu

Imajem : Ministru Trasporte no Komunikasaun (MTC), Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha CCD, 25/08/2025.

SAPNewsTL, Díli : Ministru Trasporte no Komunikasaun (MTC), Miguel Marques Gonçalves Manetelu konsidera, Teknolojia dijitál mak fatuk-inan ba harii nasaun ida ne’ebé inkluzivu, efisiente no kompetitivu

Guilhermino Ramos da Cruz — SAPNewsTL

MTC Miguel Manetelu hateten, Timor-Leste nia Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional 2011-2030 (PEDN 2011-2030), sublinha Timor-Leste ida ne’ebé ninia povu sei la izoladu, tanba ne’e mundansa teknolojia dijitál sai trasformasaun literasia dijitál no inovasaun ba dezenvolvimentu kapitál sosiál, infraestrutura no empregu.

“Ita-nia planu PEDN 2011-2030 indika Timor-Leste ida ne’ebe sei la izoladu, teknolojia dijitál sei sai fatuk-inan ba harii nasaun ida inkluzivu, efisiente no kompetitivu,” Dehan Ministru MTC Miguel Marques Gonçalves Manetelu, liu husi nia diskursu iha Salaun CCD, Kaikoli, hafoin partisipa, Komferensia internasional ho tema, “Driving Digital Transformation in Timor-Leste, Leveraging Digital Platforms for Innovation and Skills,” Segunda (25/08/2025)

Governante ne’e fundamenta, ligadu ho komunikasaun di’ak rejiaun hotu-hotu rekonese katak telekomunikasoins esensiál ba kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura, no kreximentu ekonómiku.

“Ohin, ita hamutuk transforma
vizaun ne’e ba teknolojia dijitál maka fatuk-inan ba hari’i nasaun ida ne’ebé inkluzivu, efisiente no kompetitivu, kona-ba hakbiit ita-nia emar sira, kria
dalan foun sira ba edukasaun, haburas inovasaun, hamosu empregu sira,
no hametin governasaun transparente”.

Dirijente MTC Miguel Manetelu hatutan, nia parte senti onradu tanba Governu hamutuk ho parseiru sira, kontinua aumenta trasmisaun mudansa teknolojia ne’ebe avansadu, inovativu no kolabora ho Google Indonesia hodi prepara futuru Timor-Leste digital.

“Ha’u haksolok atu nota interese husi parseirus globais hanesan Google no
YouTube iha Timor-Leste, sira-nia envolvimentu hatudu potensiál husi ita-nia futuru dijitál no subliña pré-rekizitu rua ne’ebé ita aborda ona, hametin infraestrutura dijitál no investe iha literasia dijitál, hirak-ne’e maka iha ekonomia dijitál fundamental ba ita-nia povu atu partisipa ho efetivu no responsabilidade”.

Nia salienta, Governu iha kompremisiu halo mudansa ba servisu governu nian, nune’e bele fortifika servisu administrasaun públiku ho diak liu tan ho metodu trasformasaun digital.

“Ohin, ita hamutuk transforma
vizaun ne’e ba realidade.
Ita-nia kompromisu habelar ba servisu governu nian. Liuhusi ita nia
plataforma governu dijitál nasionál, e-government, ita aproveita solusoins open-source nian hodi hadi’a prestasaun servisu públiku, promove transparénsia,
no haburas inkluzaun dijitál”.

 

TAGS
Share This