Workshop Análiza & Avaliasaun Global ! MS : Povu 80% Rural & 96% Urbanu Asesu Bee-Moos

Imajem : Vice-Ministro da Saúde para Operacionalizasaun  Hospitalar (V-MSOH) Flávio Brandão Mendes de Araújo, iha hotel Timor( 08/08/2024). Foto : Media VMS

SAPNewsTL, Díli – Vice-Ministro da Saúde para Operacionalizasaun  Hospitalar (V-MSOH) Flávio Brandão Mendes de Araújo, konsidera bee no saneamentu importante ba prevensaun no kontrolu moras iha Timor-Leste.

Durante abertura ba workshop nasionál análiza no avaliasaun global ba bee no saneamentu iha Timor-Leste, Vice-Ministro da Saúde para Operacionalizasaun  Hospitalar (V-MSOH) Flávio Brandão Mendes de Araújo dehan bee no saneamentu nu’udar direitu umanu báziku ba povu nia dignidade no moris diak.

“Ita halibur hamutuk atu, diskute pilár ida kona-ba saúde publika ne’ebé fo impaktu ba ita hotu, Bee, Saneamentu no ijiene (BESI), elementu hirak-ne’e la’ós de’it nesesidade, sira mak direitu umanu bazikú neʼebé apoia ita nia populasaun nia dignidade no moris-diak”.

“Bee moos no saneamentu ne’ebé diak sai prinsipäl ba prevensaun no kontrolu moras nian. Se la iha sira, ita sei hasoru moras sira ne’ebë bele relasiona ho bee no sei lori ba malnutrisaun no problema saúde sira seluk” . Tenik Vice-Ministro da Saúde para Operacionalizasaun  Hospitalar (V-MSOH) Flávio Brandão Mendes de Araújo iha hotel Timor( 08/08/2024).

Vise Ministru Saúde ne’e informa populasaun rural 80% asesu ona bee-moos, no 96% hosi populasaun urbanu asesu bee-moos.

“Iha Timor-Leste, ita halo ona esforsu signifikativu, ohin loron, 80% husi ita-nia populasaun rural no 96% husi ita-nia populasaun urbanu pelumenus asesu ba bee báziku, signifika katak ema bele hetan bee iha minutu 30 nia laran hahu husi tempu kolesaun husi fonte be’e di’ak”, hatete  Flavio Brandão de Araujo

“Ita presiza asegura katak bee ne’ebe seguru la’os de’it disponivel no asesivel, maibe pratika ijiene no saneamentu ne’ebé forte, mos presija implementa. Ida ne’e esensial tebes atu halo ponte ba lakuna entre ita-nia komunidade urbanu no rural sira”. Nia argumenta

Flavio Brandão kongratula governu Timor-Leste tanba  GLAAS (Global Analysis and Assesment of Sanitation and Drinking-Water) hodi hala’o monitoriza komponente sistema BESI.

“Ha’u tenke fo parabens ba Governu Timor -Leste tanba nia dedikasaun kontinua ba kauza ida ne’e GLAAS,  hala’o papel  importante ida hodi monitoriza komponente sistema BESI inklui governasaun, finansas, rekursus umanus, no mekanizmu sira ne’ebé presiza atu sustenta no habelar servisu BESI ba ema hotu, liuliu populasaun vulneravel sira”. Vise Ministru sublinha

Timor-Leste sei kontribui ba monitorizasaun ODS no Siklu GLAAS mós habelar ona kona ba rekursu umanu, rezilensia klimátika no BESI. Peskiza ne’e mós sei fo benefisiu importante ho dadus ne’ebe folin-boot hodi halo  monitorizasaun ba progresu kona-ba meta bee no sanesmenta.

“Ita nia partisipasaun iha peskiza GLAAS nu’udar pasu signifikativu ida hodi asegura bee moos no saneamentu ba ema hotu, ne’ebé sei promove saúde di’ak liu no futuru ida-ne’ebé naroman liu ba sidadaun hotu”.nia saliente

Workshop nasionál análiza no avaliasaun Globál ba bee no saneamentu Timor-Leste 2024, refere organiza husi Ministériu Saúde liu husi Diresaun Gerál Kuidadu Saúde primária ne’ebé hetan apoiu husi Organizasaun Mundiál Saúde ba Timor-Leste.

Workshop ne’e partisipa hosi Presidente BTL, Presidente INETL Director Géral, Diretor sira, no Xefe Departamentu sira, Reprezentante husi Ministeriu (Obras Publikas, Finansas, Edukasaun, Administrasaun Estatal, Ambiente no Turizmu, Planeamentu no Investimentu Estratejiku, Ministeriu Saude) Representante husi parseiru Sira, ONG no ekipa OMS no UNICEF.

Jornalista : Juvita Guterres

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )