Motivasaun Moris : Halakon Hanoin A’an Aat, Muda An Konkista Futuru Ne’ebe Nabilan

Imajen Estudante Gregorio Fidelis Colo

SAPNewsTL, Dili, 24/11/2022 (Opini News): Artigu motivasional husi Estudante Universidade da Paz (UNPAZ) Fakuldade Direitu, Departamentu Ciência De Direito, semester IV Gregorio Fidelis Colo, Estudante refere mai husi Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambenu, Tuir Nia artigu motivasional refere atu motiva no inspira foinsa’e sira liliu leitor sira hodi adapta moris nakonu ho responsabilide ba moris ne’ebe saudavel, seguru, Prosperiedade no felisidade iha futuru ne’ebe mellor no nabilan    

Introdusaun

Iha mundu ohin loron ita bele dehan ema hotu moris iha”Era-Moderno“, ema barak hakarak atu kontente maibe ema balu sei triste tamba la iha dalan atu ema lori nia ba moris ksolok nian ka nia sei moris iha nakukun laran, iha parte seluk lori ema ba moris iha tempu balu nia laran de’it ou vida provisorio nian  de’it. Tamba ne’e, iha ha’u nia artigo ida ne’e ha’u hakarak bolu fila fali ita ida-idak nia an hodi bele hadia ita nia hanoin sira ne’ebé sedauk lós atu nune’e labele monu ba ema seluk nia lasu sira ka monu arbiru iha ema seluk nia hanoin sira ne’ebé sedauk lós katak la merese duni atu fó benefisio diak ba ita nia an no mós ema seluk nia hakarak sira, espesialmente iha moris Familia, sociedade no nasaun nia laran. Tamba ne’e, iha Opiniaun ka reflexão simples ida ne’e uluk nana’in ha’u sei hahu ho: Halo revolução ba an rasik; hodi hatur an lolós iha knua hotu-hotu, hanoin lós, halakon hanoin a’at muda ita nia an ba moris prosperiedade iha futuru.

 Halo revolusaun ba ita nia an rasik

Iha parte ida ne’e ha’u hakarak esklarese ka ke’e oitoan konaba buat hotu ne’ebé ita sempre bolu hanesan lixu ka fatin tau foer ida iha ita nia an no halo ita la konsiente ka la sente no lahatene konabá lixu ida ne’e, nune’e to’o nia sai dodok de’it iha nia fatin ka ita nia an rasik no bele estraga ha’u nia an tomak no mós ita hotu nia an tomak, at liu tan estraga mós ema seluk nia moris.

Tanba ne’e, ha’u nia an ka ita hotu nia an, ida ne’e presija tebes atu halo auto-defesa ba an no hadia beibeik ita nia an iha tempo ba tempo hanesan ita ema haris karik tenke haris hela de’it ita nia isin no buka tau sabaun hela de’it atu nune’e isin ne’e bele mós no saúdavel, fó ksolok no mós muda ita nia an ka ema seluk nia an ba lós. Iha parte seluk ita bele dehan “revolução da mentalidade” katak ita hotu tenki halo revolusaun ba ita ida-idak nia an ka tenki mental hodi kontra no hasouru hanesan tasi ne’ebé mai ho laloran bo’ot maibe nunka ses an husi fatin sempre hasouru laloran  bo’ot ida ne’e. Ida ne’e mak sai matadalan hodi muda ita nia an ba moris diak nia laran, tamba ne’e  ita hotu lalika hakfodak atu halo revolução ho mental ba ita nia moris, ita hotu hakruk ba ida ne’ebé haruka ita mai iha mundu ne’e mak maromak nia mak bele guia ita ida-idak nia moris ida ne’e.

Ita hotu tenki iha prinsipiu hodi revela no mental ita nia an liu-liu ita nia fuan, nune’e ita bele deskobre lolós ita nia moris ida ne’e. Hanesan iha documento igreja nian(Gaudium Et Spes 22:1) dehan “revela o homem a si mesmo e descobre-lhe a sua vocação sublime’’. Husi ida ne’e, ita bele dehan katak ita nia an ne’e husik ser supremo mak guia ita nune’e, ita bele ona descobre lolós ita nia an ida ne’ebé lós no moris tuir vocação ne’ebé ita hili ona iha ema ida-idak nia hakarak.

Tamba ne’e, resultadu ida husi frajil ou harahun an rasik ne’e mak bele ona descobre buat barak nomos bele fó ona solução ba problema hirak ne’ebé ita hasouru no fó ona sentidu ba moris ne’e rasik. Ida ne’e mak ita presija atu hariku ita  nia an rasik liu husi ita nia aprende ka vontade rasik nune’e ita bele kuñese ona didi’ak ita ida-idak nia an. Iha parte seluk mós hela semana ida ka rua atu tama ona ba “Tempo advento ka Festa Natal nian signifika tempu nebé atu hanoin hikas fali nai jesus kristu nia moris  hias iha bibi luhan ida ka kosok oan maksoin nebé moris mai iha mundo ne’e. Espera katak kosok oan mai sei lori Paz no Domin atu fo solusaun di’ak ba ita hotu iha mundu ne’e, espesialmente iha Timor-leste nebé oras ne’e infrenta hela problema oi-oin. Tamba ne’e, besik ona atu hetan ksolok, Paz no Domin nian husi kosok oan nia moris ne’e, mai ita hotu fó liman ba malu hodi hakuak malu halakon tiha hanoin at sira ona hodi muda ita nia an ba moris nebé lolós iha mundu ne’e.

Imajen Estudante Grigorio Fidelis Colo husi Fakuldade Direitu Universidade da Paz

 Hatur an ne’ebé lós iha fatin hotu-hotu

Ita ema nudar kriatura ida hatene ita nia an no reconhese katak ita nia  an mós iha carácter no fraquesa ne’ebé la perfeitu então hakarak ka lakohi ita presija ema ruma hodi nune’e bele halo kompleta ita nia fraquesa ida ne’ebé ita iha ne’e. Hanesan iha parte ida ho liafuan latim dehan “ Bonum Fasciendum Et Malum Evitandum” ou iha Tetun karik dehan halo buat ne’ebé diak no hadok buat ne’ebé a’at. Husi ida ne’e, ita bele dehan katak moris ne’e ita la perfeitu ita sempre liu husi sala mak ba lós, la’os dehan  atu halo perfeito lós ka halakon hotu buat a’at sira maibe ita presija hadia, hadok an no diminui oitoan, nune’e ita mós moris iha fatin ne’ebé ho hakmatek ou tranquilidade. Ho ida ne’e, ita nia an flexível no iha fatin ne’ebé de’it, ita hatur an lolós hanesan ema ne’ebé iha kuñesimentu di’ak ou ema ne’ebé ninia an ne’e equilíbrio ou igualmente.

Tamba ne’e atu sai ema ne’ebé equilibrio ou igual ne’e, nia iha carácter de pasciência, humildade, honestidade, flexível, bondoso, positividade no responsabilidade. Iha pontu hitu sira ne’e mak ita hotu aplika iha ita nia an no ita sei sai ema ida ne’ebé equilibrio ka hanesan duni  iha ita nia moris tomak. Dala uain ita ema hatudu ita nia an iha públiku ne’e bosok ka taka an mak barak liu no balu fali hatudu duni ninia an ou moris ida ne’ebé lós nian. Ida ne’e mak defícil oituan atu ita descobre ema sira ne’e nia an. Maibe iha parte ida, ita haré didi’ak mós nia formação iha sira nia familia no liu-liu haré ita nia testemunha da vida quotidiano ka moris loron ba loron nian, sei ema ne’e iha nia família laran hatudu duni nia comportamento di’ak no educação familia nian mós di’ak, ne’e significa ita nia an di’ak duni no bele aprende diak liu tan hodi sai educador ida ne’ebé di’ak iha ita ida-idak nia moris.

Iha parte seluk mós ita bele dehan ita nia an ne’e sempre monu ba influência ho ciência sira então iha ne’eba muda loron ba loron bele ba di’ak no dalaruma mós bele ladi’ak. Tamba ne’e, ba ita hotu se de’it, tanto mane ou feto ita tau an iha fatin hotu-hotu ka knua hotu. Por exemplo sei ita ema uainhira ita simu ona sacramento comunhão nian hatudu ona símbolo ida katak ita sai duni ona maromak nia oan hodi simu nia isin no ran. Ho ida ne’e mak lori ita ba vida ida ne’ebé nakonu ho ksolok no ksolok ida ne’e la’os de’it ba ita nia an no familia ksolok ne’e mós bele ba ema seluk hodi senti nia furak ne’e óinsa, liu-liu ba sociedade iha ita nia nação. Tamba ne’e, mundu ohin loron presija tebes ema ne’ebé humildade duni nune’e nia bele halo buat hotu tuir lei no ordem sira tamba ho buat sira ne’e mak muda ema nia hahalok iha ita nia an ba sociedade ka nação ida ne’e nia laran.

Hanoin ne’ebé lós                                             

Liafuan ida ne’ebé dehan “hanoin” no “lós” ne’e ho nia verbo ida no iha lian português dehan “pensar” no “verdade”. Pensamento no verdade ne’e mak sai dalan ida ne’ebé di’ak iha ita ida-idak nia an atu hanoin ba dalan lós nian. Iha matenek ida naran DE/CA/ZE dehan ho lian latim: “cogito ergo sum” katak ha’u hanoin mak iha, no iha Emanuel kant mós haktuir tan katak “ha’u halo buat ruma tenki mai husi ha’u laran no ha’u nia conhecimento apriori” significa ita hotu ida-idak halo buat ne’ebé mai husi ita nia laran ne’ebé ita hanoin no lós, ita nia hanoin ne’e ita rasik hatene, ita hili tamba di’ak ba ita no di’ak ba ema hotu-hotu ne’e mak hanoin ne’ebé lós. Ita haré katak iha problema barak mak agora daudaun mosu iha ita nia familia, sociedade no nação. Problema hirak ne’e mak hanesan: impase de  política, abuso de poder, divórcio, barlaqueado, lisan ka kultura no seluk-seluk tan. Iha ne’e dalan saida mak problema hirak ne’e mosu! Tamba sá mak ita ema labele fó solução? No ita senti ga lae ho problema hirak ne’e bele afeita ba ita nia moris iha futuru, liu-liu ba gerasaun sira! Problema sira ne’e hotu, dala barak halo ema lakon sira nia confiança ka laiha conscistência ona ba sira nia moris no até balu habadak sira nia moris ho dalan la di’ak hanesan tara an ho tali ne’ebé la iha função, involve iha droga, prostituição, iha mós grupo ida ne’ebé conhecido oituan iha tempo agora ne’ebé ho naran lesbian, Bisexual no (LGBT). Problema hirak ne’e mak ohin loron acontece ona iha ita nia nação laran. Sira ne’e mak estraga ema nia imagem umanu no dignidade hanesan maromak nia ilas.

Mundo agora ita dehan era-moderno halo ema moris iha dezorganizado husi buat ne’ebé lós, nune’e hatama an fali iha buat seluk ne’ebé lori ita atu ba rai kuak. Então lakon ona ita nia sentido da vida ida ne’ebé tuir maromak nia hakarak. Tamba ne’e, óinsa mak ema ida atu bele hanoin ne’ebé lós ho nune’e bele fó solução ba problema refere nian, husi hanoin hirak ne’e mak bele orienta nia ba moris ida ne’ebé lolós. Maibe fó liverdade mós ba ema ida-idak atu decide iha nia moris; iha parte seluk igreja nian mós hakarak loke ema hotu nia fuan ho valor morais no forma ema atu sai ema ne’ebé hatene atu hadomi hanesan maromak hadomi ita iha mundo ne’e.

Grigorio Fidelis Colo

Halakon hanoin a’at muda ita nia an ba moris prosperiedade iha futuru

Óinsa mak ita ema ida-idak bele hadi’a nia moris se nia la iha hanoin ida ne’ebé lós ba nia an rasik, iha familia, sociedade no nação nia laran liu-liu ba ita nia futuro rasik? Ho perguntas ida ne’e, ha’u hakarak sobu oituan ita hotu nia hanoin, atu nune’e ita mós bele senti katak problema sira ne’ebé ita hasouru ne’e ninia solução ne’e mak iha ita ida-idak nia an rasik. Tamba ne’e, ema sempre dehan ksolok ne’e la’os mai husi ema seluk maibe ksolok ne’e mai husi ita nia an rasik katak ita haksolok ba, hanoin lós muda ita nia an ba moris prosperiedade iha futuro.

Iha ita nia moris ohin loron ne’e ema barak haré sira nia an mak di’ak liu ema hotu do que ema seluk. Hosi ida ne’e ita bele dehan katak ema ne’e nia hanoin mak lalós ka la normal ona nune’e hosi hanoin ne’ebé lalós ne’e mak halakon ona nia responsabilidade ba nia emar sira ka belun sira iha futuro no at liu tan mosu problema iha familia, sociedade ka nação nia laran. Ho dalan saida mak ita bele hadi’a hanoin sira ne’e? Iha minutu ida ne’e ka oras ida ne’e, ha’u hakarak fó hanoin ba ita hotu katak ita nia an ne’e importante liu do que material sira, sasan mak iha folin ho osan maibe ita ema iha folin uainhira hatur an iha domin maromak nian.

Iha parte seluk ema dehan dalabarak ita preokupa hodi buka ai-han ba ita nia isin maibe ita haluha hodi fó han ba ita nia klamar katak ita ema dala uain ita infeita de’it ita nia an ho ksolok mundo nian ita haluha tiha ida ne’ebé fó moris ba ita tamba ne’e hanesan kriatura maromak nian ita fanun malu hodi moris tuir maromak nia lei ka doutrina sira, labele hanoin de’it atu habokur o nia isin maibe hanoin liu ba o nia klamar tamba ita nia klamar mak maromak hatur ka halós iha ita nia moris loron-loron. Ita hotu tenki hadi’a ita nia hanoin sira ne’e tamba atu fó solução ba problema sira ne’e so iha de’it maromak no ita nia hanoin sira ne’ebé lós, tamba maromak no hanoin ne’ebé lós mak sai hanesan centro ou chave ida. Tamba ne’e ita nia igreja mós sempre fó coragem ho morais ba ita hotu ka apóio nafatin ita nomos tau duni importansia ba ita ema nia moris iha mundu ne’e liu-liu ita nia nasaun doben timor-leste.

 Konkluzaun

Ho buat hotu ne’ebé ha’u halo iha leten ne’e, ikus mai ita bele dehan ho matenek na’in ida nia liafuan ho Latim dehan: ‘’cogito ergo sum” katak ha’u hanoin mak iha. Lós duni buat hotu ita halo ne’e liu hosi ita nia hanoin ne’ebé mak iha, hanoin ne’ebé iha mak ita halo buat ne’ebé mak ita plano no hanoin tiha ona. Ita nia hanoin mak sai chave ba ita ida-idak nia an tomak liu-liu ba ita nia decisão sira ne’ebé ita hanoin ona. Iha parte seluk ita halo ona revolução ba ita nia an, ida ne’e importante tebes, nune’e ita bele ona descobre lolós ita nia an, tamba hosi ita nia an ida ne’e mak hafoin hatene no bele hatur lolós iha fatin hotu-hotu.

Maibe atu hadi’a buat hirak ne’e hotu ita muda no halós uluk mak “hanoin” ida ne’e,tamba, hanoin mak chave ba ita nia hahalok sira hotu. Uainhira ita hadia ona ita nia hanoin significa ita hatur ona buat hotu iha nia fatin, liu-liu ita an katak ita nia moris ne’e sai duni ona ema ne’ebé lós no flexível ona. Tamba ne’e, halo revolução ba ita nia an, hatur an iha fatin-fatin, hanoin ne’ebé lós, hadia moris, halakon hanoin at muda ita nia an ba moris prosperiedade iha futuro. Ida ne’e mak dalan ida ne’ebé atu ita bele prepara ita nia an ba moris loron ikus nian. Tamba, ita moris iha mundo ne’e ema barak mak hakarak atu sai ema ne’ebé famoso ka naran bo’ot iha mundo ne’e maibe susar tebes atu hetan oportunidade ne’e ho di’ak ikus mai hamosu tristeza bo’ot ba ita ida-idak nia an rasik.

Referência:

  1. http://www.tatoli.tl.08 Apr 2017
  2. Publicação anual. Ano II-No.3-Novembro de 2018
  3. Revista radio timor kmanek-2016
  4. Arca espiritual- SPESJOMVY, No.5/Ano V/Outubro 2018, e tambem os provérvios e o google.

 

Estudante: Gregorio Fidelis Colo     

Classe: Semestre IV

Faculdade: Direito

Departamento: Ciência De Direito

Escola: Universidade Da Paz

Jornalista : Ariqui Crisanto Colo

 

                                           

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )