Sergio : Akólitos Ha’u Nia Baze, Grupu Ne’ebe Ha’u Kuñese Dahuluk Iha Ha’u Nia Vida

Sergio : Akólitos Ha’u Nia Baze, Grupu Ne’ebe Ha’u Kuñese Dahuluk Iha Ha’u Nia Vida

Luro, 16 Abril 2022, (Sapnewstl) : Naturalmente ema ida moris husi familia ida, adapta an moris iha sosiedade no involve an iha organizasaun Juvenil sira hodi improviza an, hakroat hanoin no hasa’e nia kuñesimentu, aprende ho ema hotu, la’o ho ema hotu, nune’e bele hatene projeta an ba futuru.

Ha’u Sergio Alves da Costa nu’udar Membru Akólitu ida ne’ebe involve an iha Grupu Akolitos iha 21 de Maiu 2016, ha’u deside hodi inklina an iha Akólitos, wainhira ha’u tuir Misa iha domingu,  ha’u sempre haree ha’u nia maluk foinsa’e feto no mane sira servi maromak ho disciplina, kalma no simples iha ha’u nia oin, iha tempu hanesan Amu Pioneiru Pe. Mateus da Cruz ne’ebe iha altura ne’eba sei Atual Amo Paroku Luro, wainhira nia halo Omilia nia sempre temi liafuan ida Jesus Kristu nian ne’ebe dehan “Ksolok ba sira ne’ebe fiar iha ha’u, basá reinu lalehan sira nian, husik buat hotu tuir ha’u mai, ha’u mak dalan, lialos no moris, ema se mak tuir ha’u nia sei la terus tan”. Ho Jesus Futar liafuan hirak ne’e fanun tebes ha’u no ha’u mai duni hamutuk ho ha’u nia belun sira aprende servi maromak no hadomi ami nia knaar hanesan Akólitos.

Naquele momentu Pe. Sergio Soares Sarmento atual Diretor Escola ESSA Manatuto, iha ne’ebe nia mos sempre motiva ami ho nia liafuan ida “ita nia idade sei joven, ita nia tempu atu aprende duni, aprende kria amizade ho ema seluk no brani lidera ema seluk nune’e mak ita bele prepara an didiak ba futuru”, ho inspirasaun sira ne’e halo ha’u sai metin no badinas liu tan ba igreja durante fulan tolu, iha Fulan Agusto 2016 Guvernu liu husi Sekretaria Estadu Juventude no Desportu Loke Registu Partisipante hodi halo kampanha no eleisaun ba Membru Parlamentu Foinsa’e periodu datoluk 2016-2018, entaun ha’u ba registu iha suku Luro ami nain hitu feto lima mane rua, iha suku ha’u ho ha’u nia belun Ermelinda Amaral, konsege eleitu husi apoiu juventude no konsellu suku Luro, ami rua mak representa suku Luro ba Kampanha no Eleisaun tan iha Postu hamutuk 12, feto neen no mane neen husi suku Afabubo, Barikafa, Cotamutu, Lakava, Luro no Vairoke, iha tempu hanesan ami halo kampanha no kontinua eleisaun ha’u hetan votus barak liu ho ha’u nia adversáriu sira ho ha’u nia belun feto ida ho naran Coiro Nisa Ramos Costa husi Suku Lacava ikus mai ani nain rua mak sai Membru Parlamentu Foinsa’e Nian Postu Luro nian durante tinan 3.

Ha’u orgullu wainhira ha’u sai Akolitu ida iha ha’u nia Parokia, ha’u konsidera Akolitus nu’udar ha’u nia baze ba fiar nian, servi nian no lideransa nian, inklui grupu dahuluk ne’ebe ha’u koñese iha ha’u nia moris, Akolitos hanesan grupu ida ne’ebe uniku no diferente, hanorin ha’u sai brani, humilde no hatene organiza ema, ho esperiensia sira ne’ebe ha’u aprende iha Akolitos lori ha’u sai Parlamentu Foinsa’e, estimula ha’u sai brani koalia iha publiku, brani hasoru ema boot sira, brani organiza eventu nasional sira (Seminariu Nasional, formasaun, sensibilizasaun, sai orador dala ida iha Likisa, sai moderador no protokolu iha atividade boboot sira), brani halo diskursu no debate ho ha’u nia maluk universitariu sira kona ba asuntu politika, ekonomia, sosial no cultural.

Bainhira ha’u sai Akolitos ema ne’ebe ha’u hasoru maka Animador Akolitos Professora Deolinda Hornay, Amo Augusto Assunção Delfim de Sá, Amo Mateus da Cruz, Padre Sergio Soares Sarmentu, sira mak sai ha’u nia mata dalan no inspirador diak ne’ebe sempre fo koragem, enkoraja no esperansa mai ha’u no ha’u nia belun Akolitos sira oinsa atu la’o ba oin ho forte.

Iha sorin seluk Autoriedade Lokal sira ne’ebe sempre Motiva ha’u mak Administrador Postu Luro Sr. Delfim Markes, Cordenador Juventude Postu Luro Sr. Alfredo Ximenes, Professor Raul Pinto, ha’u nia kolega sira no familia sira ne’ebe sempre iha mai ha’u hodi dudu ha’u atu kontinua la’o  ba oin maske enfrenta dejafiu barak.

Maluk leitores sira, ho hirak ne’e hotu, ha’u atu hateten deit katak “ita nia simplesidade, humildade, honestidade nu’udar dalan hodi hametin ita nia interasaun diak ho lider no ema hotu”, ema sei fo hanoin,  korije no dalan diak ba ita atu labele sidi, monu ba kuak no susar nia laran. Iha liafuan ida ne’ebe ema barak sempre temi mak “ quem aviza, amigo é”, siginifika ita nia belun lolos mak ema ne’ebe la kolen hodi fo hanoin ita, ema ne’ebe hadomi ita mak ema ne’ebe sempre korije ita wainhira ita la’o sala dalan no evita atu ita keta monu ba sala.

Grupu Akolitos nu’udar Grupu ida ne’ebe identiku ho feto ran no mane klosan sira, atu aprende servi, hatene lori ksolok ba ema seluk no sai harohan nain iha ninia moris tomak iha familia, sosiedade no igreja to’o iha nivel nasaun. Entaun iha Akolitos la’os deit aprende kona ba  lalaok liturjika  no fiar nian, maibe ita mos aprende oinsa sai lider hatene lidera an rasik no lidera ema seluk iha grupu, ho fiar, respeitu no kuda komfiansa. ita presiza book an hatoman an estuda no servisu hamutuk ema seluk, tanba ha’u fiar katak ema ida sei hatene buat ida, halo buat ida, ema ida nia labele hatene buat hotu, halo buat hotu no ba fatin hotu iha tempu ne’ebe hanesan. Hanesan humanu ita hotu sempre iha limitasaun, frakeza no la perfeitu, nune’e ita tenki involve an ba atividade hotu hodi adia ita nia personalidade, karakter, intelektualidade no liafuan sira.

Ha’u nia belun sira ne’ebe ha’u hadomi, ha’u konvida no fo fanun ba imi hotu, atu keta lakon tempu iha uma deit ba halimar facebook, youtube, whatsApp, Instagram no sira seluk, maibe buka hakbesik an ba igreja hamutuk ho belun foinsa’e Akolitos sira hodi aprende no buka maromak iha ita nia moris, mai ita hamutuk buka uluk maromak nia reinu maka buat hotu sei aumenta ba ita, ita tenki imajina katak hafoin ita nia moris iha mundu ne’e remata, ita sei iha moris foun no rohan laek ida ne’ebe sei mai, entaun ita tenki prepara mos kondisaun ba ita nia loron aban, enkuantu ita hakarak atu hetan moris ksolok no rohan laek iha lalehan, ita bele preokupa ba ita horizontal maibe ita mos ita tenki tau atensaun ba ita nia vertikal, bele buka matenek mundu ne’e nian maibe tenki kompleta no reforsa ho matenek lalehan nian iha ita nia moris ne’e, atu buat hotu ne’ebe ita harii iha mundu ne’e bele iha folin no valor ba ema seluk. maromak tulun ita, buat hotu sei la’o diak, bem hajam.

Jornalista : Sergio Delekuar

Editor       :  Luis dos Santos 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )