MDRHC : Formasaun & Investimentu Ba Grupu Produtivu Rural Sai Xave Ba Kresimentu Ekonomia Sustentavel

Imajem : Xefe Grupu Produtivu, Evarinda Pinto iha Aldeia Abere, Luro, 10/06/2026. 

SAPNewsTL, Lautém : Iha kontextu ekonómia Timor-Leste, kualidade rekursu umanu no investimentu governu sai xave importante no determina susesu kresimentu ekonomia iha baze no aumenta produtividade tanba dezenvolvimentu kapasidade umana lori progresu ba área rurais.

Conzita Mota & Marciana da Conceição – SAPNewsTL

Fasilitador Ministériu Dezenvolimentu Rural no Habitasaun Komunitária (MDRHC) Luis dos Santos haktuir programa revitalizasaun komunitáriu ne’ebe governu fornese ba komunidade baze kontribui signifikativa ba ekonomia tanba konsege hamoris atividade produtiva sira iha area rural liliu hortikultura, hakiak animal no halo natar.

“MDRHC apoia grupu produtiva iha baze, fasilita formasaun téknika ba komunidade sira hodi hamoris ekonomia rural liu hosi programa revitalizasaun, nune’e iha futuru ita labele depende de’it ba produtu importasaun no fundu mina-rai, ita tenke foku hodi hasa’e kbiit, matenek, no abilidade povu nian iha aldeia no suku sira”. Hateten Fasilitador MDRHC Luis dos Santos ba SAPNews iha Luro, 10/06/2026.

Luis dos Santos sublinha dezenvolvimentu iha área rural hasoru dezafiu estruturál, iha ne’ebé ekonómia iha foho sira sei depende maka’as ba agrikultura subsisténsia, produtividade populasaun kiik, dependénsia ba produtu importasaun no falta esforsu nasionál hodi haburas produsaun agríkola hodi reduz importasaun no hasa’e exportasaun. Tan ne’e governu presiza duni halo programa ne’e hodi hadia kresimentu ekonomia no aposta nia sustentabilidade iha futuru.

“Ita-nia dejafiu atual maka ita kuda hodi han de’it, kbiit no kualidade produsaun sei ki’ik tebes. Entaun MDRHC realiza programa ne’e hodi hasa’e produsaun, apoia formasaun no orienta komunidade kompete iha merkadu hodi hetan rendimentu no hadia kualidade moris iha baze, osan ne’ebe apoia objetivu atu moderniza servisu agrikultura maibe osan ne’e sei fila fali ba sentru dezenvolviemntu aldeia hodi apoia grupu produtivu sira seluk”.

Imajem : Atividade Hortikultura iha postu administrativu Luro, muníspiu Lautém.

Nia hatutan dezafiu ne’ebe grupu produtivu sira enfrenta maka menus kualidade rekursu umanu iha área rural, asesu ba edukasaun nia kualidade ne’ebé seidauk naton, eskola barak iha postu administrativu sira sei falta profesór kualifikadu, menuz formasaun professioal, no laboratóriu tékniku iha baze.

“Menus formasaun professional, foinsa’e sira iha rural barak remata de’it eskola sekundária no to’o pre-sekundária, maibé la iha espasu no oportunidade hodi aprende abilidade prátiku liliu jestaun organizasional, emprendedorizmu, produsaun agríkola, kanalizasaun, kulinária no sira selseluk”.

Luis konsidera dezenvolvimentu kapasidade no kampu servisu menus iha area rural, tan ne’e jovens barak ho idade produtivu ba hotu sidade Dili, buka dalan hodi ba servisu iha Korea, Austrália, Reinu Unidu, graduadu balun remata estudu agrikultura maibe lakohi fila ba foho. “Realidade ne’e hamenuz forsa traballu iha área rural lakon”.

Atu hasa’e kresimentu ekonómia rural, formasaun téknika importante ba sira, lala’ok kuda tradisionál tenke nakfila ba Agro-negosiu katak agrikultór sira la’ós de’it hanoin oinsá kuda, maibé oinsá jere produtu ne’e ho neon negósiu nian.

“Formasaun téknika moderna, krusial tebes atu hanorin agrikultór sira kona-ba uza adubu orgániku ne’ebé di’ak, jere bee, no téknika kuida produtu husi estragus. Teknolojia pos-koleta mós importante, maneira oinsá rai produtu hanesan mostarda, brinjela, alfase, tomante, repolllu, senhora, kanku, fore-mungu atu labele aat lalais. Nune’e bele fa’an ho folin aas iha supermerkadu sira, to’o agora ida ne’e seidauk konsege”.

Iha sorin seluk, Xefe Grupu Produtivu Pailofo, Evarinda Pinto hateten desde 2024 governu liu hosi MRDHC nia programa revitalizasaun komunitária apoia sira ho finanseira, formasaun no asisténsia téknika konsege fasilita sira kuda modo, brinjela, alfase, tomante, repolllu, senhora, no kanku hodi lori ba merkadu.

“Ami hetan apoia osan, formasaun no asisténsia téknika husi MRDHC, ami kuda produtu lokal sira, agradese tebes ba governu tanba ami konsege hasa’e produsaun no lori produtu ba merkadu hodi hadia ami-nia ekonomia família no apoia maun-alin sira ba eskola”.

Imajem : Atividade Hortikultura iha postu administrativu Luro.

“Maske nune’e, ami mós hasoru dejafiu liliu menuz kunhesimentu iha jestaun, emprendedorismu no tékniku hortikultura, ami presiza tebes formasaun ne’ebe adekuadu no kontinua atu bele iha kapasidade naton hodi asegura sustentabilidade ba produsaun ne’ebe ami halo iha baze”.

Bainhira agrikultór sira iha kapasidade, kunhesimentu téknika, sira bele kria koperativa ne’ebé fortatlesidu no hadia atetude servisu ne’ebe efetivu hodi dudu sira aumenta produsaun no kompete iha merkadu nasionál ba futuru.

Brigada Aldeia, Luis sublinha iha kontestu ekonómia moderna, teknolojia no internet importante mós ba grupu produtivu sira hodi aprende, adapta no dezenvolve an, bele fasilita sira promove produtu iha media no halo negósiu online iha prensente no futuru.

“Foinsa’e sira bele uza media sosiál no plataforma online hodi promove no fa’an produtu lokal (mostarda, tomante, ai-manas, brinjela, repollu, senhora no seluk tan), produtu tradisionál sira ba sidade sira, sein tenke uza transporte ne’ebé karun”. Nia akresenta

Imajem : Fasilitador Ministériu Dezenvolimentu Rural no Habitasaun Komunitária (MDRHC) Luis dos Santos.

Kresimentu kapasidade umana la to’o de’it iha abilidade serbisu, maibé mós presiza kapasidade hodi jere finansas (literasia finanseira). Iha area rural, feto sira kaer knar importante tebes tanba sira mak jere osan uma-kain no jere mikro-negósiu. Nune’e formasaun sai xave fundamentu ba grupu produtivu sira liliu inan feton sira.

“Formasaun ne’ebé foku ba feto rurais sira sei lori impaktu pozitivu iha futuru, ita presiza hanorin sira oinsá jere negósiu, fasilita sira oinsá halo kálkulu ba lukru no lakon. Prepara sira hodi bele asesu ba kréditu ho responsabilidade husi banku ka instituisaun governu hodi haboot sira-nia negósiu ki’ik”. Nia realsa

Estadu hamutuk ho parseru dezenvolvimentu presiza kria ekipa formasaun ne’ebé integradu ba area rural sira hodi fó koñesimentu prátiku ba komunidade rurais tuir nesesidade potensia lokál. Kresimentu kapasidade humana mak xave hodi halakon kiak, malnutrisaun, seguransa alimentar, dezempregu, hamenus dezigualdade finanseira entre urbanu no rural, hapara dependénsia ba importasaun no fundu mina-rai ia futuru.

“Bainhira ita investe iha matenek, kapasidade, no saúde povu rural, ita kria baze ekonómika ne’ebé metin, foun, no forte ba futuru tanba ekonómia moderna la to’o de’it ho rai ne’ebé bokur no fasilidade sufisiente, maibé ezije ema nia matenek, vontade, konsistensia no integridade hodi asegura sustentabilidade no kreximentu ekonomia ne’ebe integradu, inkluzivu no reziliente ba aban bainrua”.Nia dehan

Imajem : Evarinda Pinto prepara produtu hodi lori ba merkadu.

Desde 2024, Grupu Produtivu Pailofo konsege kria atividade hortikultura hodi lori sira-nia produtu ba merkadu lokal no merenda eskolar iha Luro hodi hetan rendimentu, devolve osan empresta ba sentru dezenvolvimentu aldeia no hadia kualidade moris família nian.

Notísia ne’ebe SAPNews kolleta tanba servisu hamutuk ho Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS) liu hosi Programa Advertorial ho tema “Kapasidade Humana Importante Ba Kresimentu Ekonomia Moderna no Futuru”.

Share This

COMMENTS